IQ skala je način razvrstavanja rezultata testova inteligencije prema postignutom IQ rezultatu. Koristi se kako bi se lakše razumjelo kako se rezultat pojedinca uspoređuje s rezultatima opće populacije.
Važno je naglasiti da IQ skala ne služi procjeni osobne vrijednosti, već isključivo objašnjenju statističkog položaja rezultata unutar populacije.
IQ rezultat dobiva se putem standardiziranih testova koji ispituju različite kognitivne sposobnosti, poput logičkog zaključivanja, verbalnog razumijevanja, matematičkog razmišljanja i prostorne percepcije.
Dobiveni rezultat uspoređuje se s velikom referentnom skupinom ljudi iste dobi, što omogućuje relativnu i pravednu usporedbu.
Kako funkcionira IQ skala
IQ skala temelji se na statističkom modelu normalne raspodjele, često prikazanom zvonolikom krivuljom.
Na toj skali prosječna vrijednost iznosi 100, što predstavlja središte rezultata u referentnoj populaciji.
Većina ljudi ostvaruje rezultat blizu prosjeka, dok su izrazito niski i izrazito visoki rezultati znatno rjeđi.
Zbog toga IQ skala ne prikazuje apsolutne vrijednosti, već relativne pokazatelje koji govore kako se pojedinac pozicionira u odnosu na druge iste dobne skupine.
Standardna devijacija kod većine suvremenih IQ testova iznosi 15 bodova, što znači da se velik dio populacije nalazi u rasponu između 85 i 115.
Prosječni IQ može se blago razlikovati među državama i populacijama, ovisno o metodologiji testiranja, uzorku ispitanika i okolišnim čimbenicima.
U Hrvatskoj prosječni IQ iznosi oko 99.2, što znači da se većina stanovništva nalazi unutar raspona prosječne inteligencije prema međunarodnim standardima.
Što IQ skala zapravo pokazuje
Važno je razumjeti da IQ skala prikazuje statističku raspodjelu rezultata u populaciji. Ona ne mjeri nečiji potencijal, osobni razvoj, emocionalnu inteligenciju ili sposobnost prilagodbe u različitim životnim okolnostima.
Rezultati su namijenjeni općem razumijevanju položaja na skali, a ne donošenju konačnih zaključaka o sposobnostima ili vrijednosti pojedinca.
Pregled IQ skale po rasponima
| IQ raspon | Opis kognitivnog raspona | Približan udio populacije |
|---|---|---|
| 0 – 54 | Teško snižena inteligencija | 0,1 % |
| 55 – 69 | Vrlo niska inteligencija | 2,1 % |
| 70 – 84 | Niska inteligencija | 13,7 % |
| 85 – 99 | Ispodprosječna inteligencija | 34,1 % |
| 100 – 114 | Prosječna inteligencija | 34,1 % |
| 115 – 129 | Visoka inteligencija | 13,7 % |
| 130 – 144 | Vrlo visoka inteligencija | 2,1 % |
| 145+ | Izrazita nadarenost | 0,1 % |
Ovi rasponi prikazuju statističku učestalost rezultata, ali ne određuju sposobnost učenja, kreativnost ili uspješnost u svakodnevnom životu. Tumačenje rezultata uvijek mora uzeti u obzir širi kontekst.
Razlike među testovima i ograničenja IQ skale
Rasponi na IQ skali mogu se blago razlikovati ovisno o testu i metodologiji. Različiti testovi stavljaju naglasak na različite kognitivne sposobnosti, što može utjecati na konačni rezultat.
IQ skala mjeri prvenstveno određene aspekte kognitivnog funkcioniranja. Ne obuhvaća u potpunosti kreativnost, socijalne vještine, emocionalno razumijevanje ili praktičnu inteligenciju.
Zbog toga se IQ rezultati trebaju promatrati informativno, a ne kao konačna procjena pojedinca.